Najmanja novčanica Kraljevine SHS: 25 para 1921

U cjelokupnoj povijesti novca Jugoslavije, novčanica od 25 para iz 1921. godine predstavlja najmanju nominalu papirnog novca koju je predratna Jugoslavija (Kraljevina SHS) ikad izdala. Iznos od 25 para tada je bio jednak četvrtini dinara.

Odluka o izradi ove novčanice donesena je 3. ožujka 1921. godine, kada je u optjecaju već bio metalni novac od 25 para (od prosinca 1920. godine). Ipak, čini se da njega nije bilo dovoljno da bi se zadovoljila potreba novčane cirkulacije, kako je navedeno u službenom obrazloženju razloga za izradu apoena (u sklopu rješenja ministra financija od 18. lipnja 1921. godine o puštanju istog u optjecaj). Drugi službeno navedeni razlog bila je potreba da se njime izvrši zamjena ispravno žigosanih krunskih novčanica od 1 i 2 krune i ispravno markiranih novčanica od 10 kruna (u Zakonu o tiskanju novčanice donesenom 31. prosinca 1921. godine).

Rješenje Ministarskog savjeta o izdavanju novčanice nije službeno objavljeno, no spominje se kao pravna osnova za donošenje rješenja ministra financija o puštanju novčanice u optjecaj. Neobjavljeno rješenje Ministarskog savjeta kasnije je zamijenjeno Zakonom o tiskanju novčanica od 1/4 dinara i zamjeni novčanica Austro-ugarske banke od 1, 2 i 10 kruna.

Opis novčanice od 25 para 1921.

Opis ove novčanice prvi put je naveden u rješenju ministra financija o njenom puštanju u optjecaj. Taj detaljni opis za potrebe ovog teksta je skraćen, te slijedi njegov sažetak:
Površina novčanice iznosi 92 x 62 mm. Cijelo lice i naličje novčanice prekriveni su raznim ornamentima u svijetlim bojama — na licu u zelenkasto-sivoj boji, a na naličju u šamoa boji. Ti ornamenti se jasno vide na rubovima lica i naličja, a na licu se dodatno, u istoj svijetloj boji, vide crteži dvije dječje glave. Na licu novčanice je, preko osnovne ornamentike, u pravokutniku veličine 79 x 51 mm, crtež manastira Gračanica u tamno plavoj boji. Na licu novčanice su i polja s navedenim oznakama vrijednosti, i to tekstom svijetlo plave boje.
Iznad crteža stoji tekst:

“MINISTARSTVO FINANSIJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA i SLOVENACA / MINISTARSTVO FINANSIJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA i SLOVENACA / MINISTARSTVO FINANC KRALJEVINE SRBOV, HRVATOV in SLOVENCEV”, a ispod crteža manastira Gračanica stoji:: “U BEOGRADU 21 MARTA 1921 / MINISTAR FINANSIJA / Dr. Kosta Kumanudi”, uz vlastoručni potpis.

Oznake nominalne vrijednosti u svjetlijoj boji nalaze se na tamno plavim poljima. U gornjem lijevom kutu stoji „25 PARA” (ćirilicom), u gornjem desnom kutu „25 PARA” (latinicom), u donjem lijevom kutu „1/4 DINARA” (ćirilicom), u donjem desnom kutu „1/4 DINARA” (latinicom). Na sredini donjega ruba na licu novčanice stoji napomena o autoru: “Izradio M. D. Đurić”.

Inače, hrvatski slikar i likovni pedagog Miljenko Đurić (Zemun 1894. – Zagreb 1945.) školovao se u Umjetničkoj školi u Zagrebu, a zatim je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu. Od 1918., Đurić radi kao profesor dekorativnog slikarstva u Obrtnoj školi u Zagrebu. Radio je u ulju, akvarelu i različitim grafičkim tehnikama (bakropis, drvorez).

Na naličju novčanice, preko baznih ornamenata, u pravokutniku veličine 80 x 51 mm, otisnuti su crteži i oznake nominalne vrijednosti. Na lijevoj polovici, nalazi se crtež crkve smještene na otoku na Bledskom jezeru, a na desnoj strani crtež spomenika bana Jelačića u Zagrebu. Oznake vrijednosti su, čini se, tiskane u baznoj šamoa boji na tamnoj podlozi. Vrijednost – „1/4” – se nalazi u vertikalnim ovalnim okvirima s lijeve i desne strane, dok riječ „DINARA” (napisana ćirilicom) stoji na gornjoj polovici, a riječ „DINARA” (napisana latinicom) na donjem rubu tamnijeg pravokutnika. Na sredini donjeg ruba, napisano je latinicom: “Grave par M. D. Giurić”.

Izrada i optjecaj novčanice od 25 para 1921.

Ranije spomenutim Zakonom, ministar financija ovlašten je da, za izradu novčanice, i to u 200 milijuna komada (u nominalnoj vrijednosti od 50 milijuna dinara), odabere najpovoljniju tiskaru ili ustanovu. Od ovih izrađenih novčanica, Ministarstvo financija je primilo 199.127.376 komada – od toga iz Zagreba 140.000.000 komada i iz Novog Sada 59.127.376 komada.
Ova državna novčanica puštena je u optjecaj 14. lipnja 1921. godine, kada je postala obavezno i zakonom priznato platežno sredstvo.

Zanimljiv je podatak da je ministar, još prije puštanja novčanice u optjecaj, odredio da pri jednoj uplati nitko nije dužan primiti više od 10 dinara (40 kruna) u novčanicama od 1/4 dinara (1 krune), iako takva dinarsko-krunska novčanica još uvijek nije postojala.

Ne zna se kada je točno počelo povlačenje ove novčanice iz optjecaja. Moglo bi se pretpostaviti da se to dogodilo 1925. godine, kada je počelo i povlačenje iz optjecaja dvije sitne dinarsko-krunske novčanice od 1/2 i 1 dinara. Zna se, međutim, da je ministar financija svojom naredbom propisao da se ostatak državnog papirnog novca od 1, 0.50 i 0.25 dinara povuče iz optjecaja do 30. rujna 1927. godine, te ga je odlučio zamijeniti metalnim novcem. Nakon toga datuma, državni papirni novac koji nije na vrijeme zamijenjen, potpuno gubi na vrijednosti.

Ukoliko posjedujete ovakvu novčanicu ili bilo koje druge novčanice iz razdoblja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, možete nas slobodno kontaktirati za besplatnu procjenu vrijednosti i eventualnu prodaju.

Scroll to Top