Prosječna tržišna cijena

Prosječna tržišna cijena predstavlja prosječnu vrijednost određenog predmeta na numizmatičkom ili kolekcionarskom tržištu. Ona se obično formira na temelju:

• usporedbe cijena kod različitih trgovaca,
• analize stvarno realiziranih prodaja,
• analize aukcijskih rezultata,
• ponude i potražnje za određenim predmetom.

Kod čestih i široko dostupnih predmeta, prosječna tržišna cijena se može gotovo precizno odrediti jer postoji dovoljan broj transakcija koje omogućuju izračun prosjeka. Kod malo rjeđih primjeraka je to teže izračunati.

U svakom slučaju, prosječna tržišna cijena može za prodavatelja biti indikativna – odnosno kao pokazatelj koliko predmet približno vrijedi na tržištu, ali ne jamči da će se on zaista uvijek i prodati po toj cijeni.

Realna cijena

Realna cijena, s druge strane, predstavlja stvarni iznos koji se može dobiti za predmet u trenutnim tržišnim okolnostima. Ova cijena varira ovisno o:

• ekonomskoj situaciji,
• kupovnoj moći kolekcionara,
• hitnosti prodaje.

Kada je ekonomija stabilna i tržište aktivno, realna cijena može biti blizu prosječne tržišne cijene ili čak viša u nekim slučajevima (npr. ako dođe do nagle potražnje za nekom kovanicom ili novčanicom). Međutim, u lošim ekonomskim uvjetima, kada kupci raspolažu manjim budžetima, realna cijena može biti znatno niža.

Prodavatelji često imaju nerealna očekivanja i smatraju da njihov predmet vrijedi daleko više od neke prosječne tržišne cijene i onda takve realnost neugodno iznenadi. Neki je čak ni ne prihvaćaju, iako su dobili istu ili sličnu informaciju iz više izvora.

Realna cijena se može slobodno nazvati i likvidacijskom cijenom – to je najveća moguća minimalna cijena po kojoj se predmet može objektivno prodati u kratkom roku, recimo unutar 24 sata, ali bez da ga se “daje za siću”. Dakle, kao i za svaku drugu stvar u životu si treba postaviti pitanje: “Koliko ja mogu dobiti za ovo da moram sutra prodati?”.

Utjecaj ekonomske situacije na cijene kolekcionarskih predmeta

Općenito, stanje ekonomije ima velik utjecaj na tržište luksuznih dobara, uključujući numizmatiku i faleristiku. Kada je ekonomska situacija dobra:

• kupovna moć raste,
• kupci imaju više “viška novaca”, pa ga mogu potrošiti na hobi,
• kolekcionari su spremni natjecati se oko određenih predmeta i platiti više,
• prodavatelji u toj situaciji imaju prednost.

Međutim, kada ekonomija slabi, situacija se mijenja – kupci imaju manje budžete, postaju oprezniji, potražnja se smanjuje, a prodavatelji su prisiljeni spuštati cijene kako bi uopće našli nekoga da kupi to što imaju. U takvim uvjetima, prosječna tržišna cijena postaje manje relevantna jer jednostavno nema dovoljno kupaca koji su spremni platiti tu cijenu. U takvim situacijama vrlo je simptomatična izjava mnogih kupaca (kolekcionara) koji jednostavno kažu: “Znam ja da to vrijedi toliko i toliko, ali ja jednostavno nemam novaca da to kupim.”.

Očekivanja i realnost

Česta situacija na tržištu je da prodavatelji smatraju kako su ponude potencijalnih kupaca preniske, dok kupci redovito smatraju da su tražene cijene previsoke. Ovo stvara nesklad između želja i realnosti. Ključ uspješne prodaje i kupnje je objektivnost – sagledati realno stanje tržišta, prilagoditi očekivanja i pronaći balans između želja i realnosti.

Za svakog prodavatelja i kupca je važno biti racionalan i objektivno sagledavati okolnosti u kojima se nalazi, a najviše im u tome mogu pomoći ljudi koji dobro poznaju kako funkcionira tržište, kakvo je trenutno stanje i koliko realno novaca mogu dobiti za to što imaju i žele prodati.

Objava Razlika između prosječne tržišne i realne cijene u numizmatici, faleristici i kolekcionarstvu pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Objava Procjena vrijednosti – pomoć stručnjaka ili društvenih mreža? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Inflacija, odnosno rast cijena u ekonomiji, utječe na gotovo sva tržišta, pa tako i na numizmatiku. Kada novac gubi vrijednost, ljudi mijenjaju način trošenja, a to se odražava i trgovinu numizmatikom i drugim kolekcionarskim predmetima.

Kako inflacija utječe na prodaju numizmatičkih predmeta?

Inflacija može imati pozitivan ili negativan učinak na prodaju, ovisno o tome koliko je neka kovanica ili novčanica rijetka i vrijedna.

• Rijetka i skupa numizmatika: Kada inflacija raste, mnogi ljudi traže načine da sačuvaju vrijednost svog novca. Umjesto da drže novac na bankovnom računu, odlučuju se za ulaganje u nekretnine, zlato, srebro, umjetnine ili rijetke numizmatičke predmete. Zbog toga cijene rijetkih kovanica i novčanica rastu, jer za njima postoji veća potražnja, a novac sve manje vrijedi.
• Numizmatika srednjeg i nižeg ranga: Kovanica i novčanica srednje ili niže vrijednosti su relativno dostupne na tržištu i njihova cijena ovisi o stanju masovne potražnje. U slučajevima kada prosječni kupci imaju manje novca na raspolaganju za svoj hobi, a sve zbog porasta troškova života, cijene takve numizmatike ostaju iste ili čak padaju.

Dakle, inflacija ne utječe jednako na sve vrste numizmatičkih predmeta – rijetkima cijena raste, dok uobičajeni primjerci cjenovno stagniraju i postaju manje traženi. 

Kako inflacija utječe na otkup numizmatike?

Kada trgovci i kolekcionari kupuju kovanice i novčanice od građana, kolekcionara i drugih trgovaca, situacija postaje složenija.

• Kod rijetkih numizmatičkih predmeta: Što je kovanica i novčanica rjeđa i skuplja, to se lakše i brže proda, pa su trgovci često spremni platiti vrlo korektne otkupne cijene, jer znaju da će se to uglavnom lakše prodati. U takvim slučajevima otkupna cijena raste.
• Kod uobičajenih numizmatičkih predmeta: Kada npr. građani donesu trgovcu uobičajene kovanice ili novčanice očekuju uglavnom visoku otkupnu cijenu, računajući na to da su zbog inflacije cijene i toga porasle. Međutim, ukoliko tržište za takve predmete stagnira, onda je i veća nesigurnost trgovca kada je prodaja u pitanju. Vrlo često se događa da neki predmet i vrijedi određeni iznos, ali ga je jednostavno, teško ili nemoguće prodati po toj cijeni.

Percepcija cijena i pad kupovne moći

Jedan od najvećih problema u inflaciji je percepcija cijena.

• Prije nekoliko godina, 100 EUR imalo je veću vrijednost nego danas. Ako je neka kovanica tada koštala 100 EUR, a sada 150 EUR, mnogi kupci će reći da je “poskupjela”. Međutim, istina je da je realna vrijednost ostala ista – samo je euro izgubio kupovnu moć.
• Kupovna moć građana pada, što znači da nakon plaćanja osnovnih troškova (hrana, stanovanje, režije) imaju manje novca za hobije poput numizmatike. Manji broj kupaca znači manje prodaje i niže cijene za uobičajene kolekcionarske predmete.

 Dakle, čak i ako trgovci prilagode cijene realnoj situaciji, kupci to doživljavaju kao poskupljenje i sve teže donose odluku o kupnji.

Dugoročne promjene na numizmatičkom tržištu

Tržište numizmatike prolazi kroz cikluse, a inflacija može stvoriti promjene koje traju godinama.

• Ako inflacija nastavi rasti, rijetke kovanice i novčanice postajat će sve skuplje jer će ih ljudi koristiti kao oblik investicije.
• Ako se ekonomija stabilizira, potražnja za numizmatikom ponovno će se normalizirati i cijene će se prilagoditi.
• Kupci će trebati vremena da se priviknu na nove cijene, što znači da će prodavači morati biti strpljivi dok se tržište ne uravnoteži.

 Drugim riječima, situacija se uvijek mijenja i potrebno je pratiti tržište kako bi se donijele dobre odluke o kupnji i prodaji numizmatičkih predmeta.

Zaključak

Inflacija ima veliki utjecaj na numizmatičko tržište:

• Cijene rijetkih kovanica i novčanica rastu jer ih ljudi vide kao investiciju.
• Cijene uobičajenih predmeta stagniraju jer kupci imaju manje novca za numizmatiku.
• Građani često očekuju veću otkupnu cijenu nego što tržište može ponuditi.
• Kupci teško prihvaćaju nove cijene jer ne shvaćaju koliko se vrijednost novca promijenila.

 Tržište će se s vremenom prilagoditi, ali numizmatičari moraju biti spremni na promjene i imati strpljenja dok se ekonomska situacija ne stabilizira.

Objava Kako inflacija utječe na numizmatičko tržište? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Kako nastaje mit o “rijetkim” kovanicama?

Sve je počelo s uvođenjem eura kao valute u zemlje Eurozone, ali posebna navala ovakvih lažnih informacija i vijesti dogodila se ulaskom Hrvatske u Eurozonu. Ljudi su u želji za brzom zaradom počeli objavljivati kovanice s navodnim greškama ili neobičnim obilježjima, stavljajući uz njih cijene koje nemaju nikakvo uporište na numizmatičkom tržištu.

Na žalost, mnogi portali bez kritičkog pristupa prenose ovakve oglase kao “vijesti”, često uz bombastične naslove poput: “Ova kovanica vrijedi 5000 eura – provjerite imate li je!“, “Bogatstvo u sitnišu!” i sl. Takve vijesti izazivaju uzbuđenje kod naroda i navode ljude da kopaju po svojim novčanicima, nadajući se neočekivanom bogatstvu. Međutim, u stvarnosti su takve tvrdnje gotovo uvijek neutemeljene.

Tržišna realnost – koliko zaista vrijede kovanice eura?

U većini slučajeva, kovanice eura vrijede samo onoliko koliko im je nominalna vrijednost. Postoji nekoliko rijetkih i kolekcionarski značajnih primjeraka, ali oni su uglavnom izdani u ograničenim serijama i već su otpočetka bili namijenjeni kolekcionarima, te su kao takvi i prodavani (u specijalnim pakiranjima s pripadajućim certifikatima).

Najskuplja euro kovanica je monegaško izdanje s likom princeze Grace Kelly iz 2007. godine, čija tržišna cijena dostiže oko 4.000 eura. No, važno je naglasiti da je ta kovanica izdana u vrlo maloj seriji i nije se mogla pronaći u običnom opticaju već je prodavana kao specijalno prigodno izdanje.

Kovanice koje su u normalnom prometu, uključujući i hrvatske eure, uglavnom ne vrijede više od svoje nominale, a priče o “pogrešno otkovanim” ili “rijetkim varijantama” često su samo marketinški trik i služe za privlačenje pažnje.

Zašto ljudi objavljuju ovakve oglase?

Postoje dva glavna razloga:

1. Prevara ili manipulacija. Pojedinci svjesno postavljaju oglase s nerealnim cijenama u nadi da će netko neupućen pristati platiti visoku svotu ili da će svoj primjerak “velikodušno” prodati “ispod cijene” u odnosu na onaj oglas na internetu. Ovo je vrlo proziran pokušaj prevare, ali očito negdje uspjeva.
2. Privlačenje pažnje. Neki jednostavno žele vidjeti koliko će pažnje dobiti objava kovanice po smiješno visokoj cijeni. Isto tako, neki koriste ovakve “senzacije” kako bi privukli posjetitelje i klikove na svoje profile na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, YouTube, TikTok i sl.). Ljudskoj znatiželji nema kraja i onda jednostavno “klikću” na takve sadržaje.

U oba slučaja, važno je biti oprezan i ne nasjedati na senzacionalističke naslove. Ako vidite oglas s nevjerojatnom cijenom, ne znači da je ta kovanica ikada prodana za taj iznos i vrlo je vjerojatno da toliko ne vrijedi.

Kako prepoznati pravu numizmatički vrijednost?

Ako sumnjate u da Vaša kovanica nešto vrijedi, najbolje je konzultirati stručnjake i tako provjeriti numizmatičku vrijednost. Numizmatičko tržište ima svoja jasna pravila i ako neka kovanica zaista vrijedi tisuće eura, to će biti potvrđeno u stručnoj literaturi i u rezultatima aukcijskih prodaja. Sve ostalo su “priče” i “mitovi”.

Zaključno, većina priča o “vrijednim kovanicama iz novčanika” su samo dezinformacije koje bespotrebno podižu uzbuđenje. Prava vrijednost kovanica temelji se na rijetkosti, očuvanosti i potražnji na numizmatičkom tržištu, a ne na viralnim člancima i neozbiljnim oglasima.

Ako se ne bavite numizmatikom, budite kritični prema informacijama koje čujete i ne trošite vrijeme na mitove koji samo stvaraju lažne nade.

Objava Mitovi i stvarnost o “rijetkim” i “skupim” kovanicama eura pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Kratka izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu rjeđih kovanica kuna i lipa, a koje imaju numizmatički potencijal. Voditeljica: Antica Cikojević.

Ovaj audio zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji dana 17.11.2022.

Obrada: NumizmatikaNET

Objava Zlatko Viščević – Izjava za Radio Dalmaciju na temu kuna i lipa pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Australski dolar u eure mijenjamo na teritoriju Republike Hrvatske. Otkupljujemo stare i nove novčanice i kovanice. Mi kao firma koja se bavi numizmatikom obavljamo otkup svih starih novčanica i kovanica. To uključuje i australski dolar. Slobodno nas kontaktirajte za besplatnu procjenu i ponudu. Veselimo se svakom pozivu i upitu.

Postupak promjene australskog dolara u eure

Vezano za otkup Vaših starih novčanica AUD javite nam se na:

• Telefon: +385 (0)95 858 6377
• Viber: +385 (0)95 858 6377
• WhatsApp: +385 (0)95 858 6377
• E-mail: otkup@monetalis.hr
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Prilikom javljanja, navedite nam sljedeće podatke:

• iznos u australskim dolarima (i u kakvim novčanicama)

• godište novčanica

• očuvanost novčanica (da li su cijele, potrgane itd.)

• grad u kojem se nalazite

Nakon što nam pošaljete gore navedene podatke, javiti ćemo Vam se u najkraćem mogućem vremenu.

Stare novčanice australskih dolara

Australski dolar je uveden 1966. godine umjesto Australske funte. Australski dolar je valuta u Australija (AU, AUS), Kantona i Enderbury Otoci, Božićni otok (CX, CXR), Kokosovi otoci (Keeling Islands, CC, CCK), Otoci Heard i McDonald (HM, HMD), Kiribati (KI, KIR), Nauru (NR, NRU), Otok Norfolk (NF, NFK), i Tuvalu (TV, TUV).

Simboli za AUD su: A$, Au$, $Au, Aud$, $Aud, Aus$, i $Aus.

Australski dolar (AUD) je službena valuta u Australiji, Božićnom otoku, Kokosovim otocima, otoku Norfolk, Kiribatiju, Nauruu i Tuvaluu. 1 dolar se sastoji od 100 centi (penny). Uveden je 1966. i zamjenio je dotadašnju australsku funtu (A£).

Trenutno se u optjecaju nalaze australske novčanice od: 5, 10, 20, 50, i 100 dolara koje su izdane nakon 1992. i mogu se zamijeniti u mjenjačnicama kao strana valuta.

Novčanice starije od 1992. godine više nisu zakonsko sredstvo plaćanja, pa stoga u bankama i mjenjačnicama nije moguća zamjena starih australskih dolara u eure. Međutim, takve stare novčanice se mogu prodati prodati nama, kao numizmatičkoj firmi. Hrvati stari australski dolar mogu prodati kod nas, jer smo jedna od rijetkih firmi koje se bave otkupom svih novčanica i kovanica.

Pravne napomene vezane uz otkup kovanica i novčanica koje su zakonsko sredstvo plaćanja pročitajte ovdje.

Objava Australski dolar – Otkup – Stare i nove – Kovanice i novčanice pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Upravo proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca bave se numizmatičari poput Zlatka Viščevića. On smatra da ne bi trebali preslikati ni velebitsku degeniju ni kukuruz ni medu ni slavuja na eurokovanicu.

“Moje mišljenje je da budući da smo mi uglavnom turistička zemlja i svi nas nekako prepoznaju kroz taj turizam da nekako te neke najznačajnije stvari što turisti mogu vidjeti da se to stavi na novac”, kaže stručnjak za numizmatiku.

Cijeli članak i video možete pogledati ovdje.

Objava RTL.hr: O kovanicama hrvatskog eura… pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Objava Jugoslavenska medalja rada [Instagram] pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Objava Revija HAK: Numizmatika i filatelija za odmor tijela i duše pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Otkupljujemo jugoslavenski srebrnjak od 200 dinara 1977. izdan povodom 85. obljetnice rođenja Josipa Broza Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i njegovog dolaska na čelo Komunističke Partije Jugoslavije.

Cijena srebrnjaka Tito se zasniva na istim pravilima, kao i ostale cijene srebrnjaka.  Cijena i vrijednost srebrnjaka ovisi o trenutnoj cijeni srebra, očuvanosti srebrnjaka, te trenutne situacije na tržištu numizmatike. Slobodno nas kontaktirajte i besplatno ćemo za Vas procijeniti vrijednost ovog “titovog srebrnjaka”.

Na licu ove kovanice nalazi se državni grb Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije okružen natpisima “SFRJ JUGOSLAVIJA” na ćirilici i latinici. Desno od grba su godine 1937 / 1977. Ispod grba je oznaka nominalne vrijednosti 200 dinara (na srpskom, hrvatskom, slovenskom i makedonskom jeziku). Lijevo od nominale je godina 1977. U pozadini svega je zastava Komunističke partije Jugoslavije na kojoj je zvijezda petokraka sa srpom i čekićem i natpis “PROLETERI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE”.

Na naličju kovanice je lik Josipa Broza Tita u maršalskoj uniformi okrenut na lijevo. Desno od glave je broj “85” u lovorovom vijencu.

Ova jugoslavenska kovanica je izrađena od srebra.

Ukoliko imate navedenu kovanicu za prodaju, slobodno nas kontaktirajte na:

• Telefon: +385 (0)95 858 6377
• Viber: +385 (0)95 858 6377
• WhatsApp: +385 (0)95 858 6377
• E-mail: otkup@monetalis.hr
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Inače otkupljujemo kovanice iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta. Ako imate bilo kakav drugi jugoslavenski dinar, slobodno nas kontaktirajte. Nudimo besplatnu procjenu.

Objava Otkup srebrnjaka: Jugoslavija 200 dinara 1977 – Josip Broz Tito pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..