Kod prodaje numizmatike, faleristike i drugih kolekcionarskih predmeta ključno je razlikovati dvije vrste cijena: prosječnu tržišnu cijenu i realnu cijenu. Mnogi prodavatelji, a i kupci brkaju te dvije kategorije, a što može dovesti do nerealnih očekivanja, razočaranja i raznih nesporazuma.
Prosječna tržišna cijena
Prosječna tržišna cijena predstavlja prosječnu vrijednost određenog predmeta na numizmatičkom ili kolekcionarskom tržištu. Ona se obično formira na temelju:
- usporedbe cijena kod različitih trgovaca,
- analize stvarno realiziranih prodaja,
- analize aukcijskih rezultata,
- ponude i potražnje za određenim predmetom.
Kod čestih i široko dostupnih predmeta, prosječna tržišna cijena se može gotovo precizno odrediti jer postoji dovoljan broj transakcija koje omogućuju izračun prosjeka. Kod malo rjeđih primjeraka je to teže izračunati.
U svakom slučaju, prosječna tržišna cijena može za prodavatelja biti indikativna – odnosno kao pokazatelj koliko predmet približno vrijedi na tržištu, ali ne jamči da će se on zaista uvijek i prodati po toj cijeni.
Realna cijena
Realna cijena, s druge strane, predstavlja stvarni iznos koji se može dobiti za predmet u trenutnim tržišnim okolnostima. Ova cijena varira ovisno o:
- ekonomskoj situaciji,
- kupovnoj moći kolekcionara,
- hitnosti prodaje.
Kada je ekonomija stabilna i tržište aktivno, realna cijena može biti blizu prosječne tržišne cijene ili čak viša u nekim slučajevima (npr. ako dođe do nagle potražnje za nekom kovanicom ili novčanicom). Međutim, u lošim ekonomskim uvjetima, kada kupci raspolažu manjim budžetima, realna cijena može biti znatno niža.
Prodavatelji često imaju nerealna očekivanja i smatraju da njihov predmet vrijedi daleko više od neke prosječne tržišne cijene i onda takve realnost neugodno iznenadi. Neki je čak ni ne prihvaćaju, iako su dobili istu ili sličnu informaciju iz više izvora.
Realna cijena se može slobodno nazvati i likvidacijskom cijenom – to je najveća moguća minimalna cijena po kojoj se predmet može objektivno prodati u kratkom roku, recimo unutar 24 sata, ali bez da ga se “daje za siću”. Dakle, kao i za svaku drugu stvar u životu si treba postaviti pitanje: “Koliko ja mogu dobiti za ovo da moram sutra prodati?”.
Utjecaj ekonomske situacije na cijene kolekcionarskih predmeta
Općenito, stanje ekonomije ima velik utjecaj na tržište luksuznih dobara, uključujući numizmatiku i faleristiku. Kada je ekonomska situacija dobra:
- kupovna moć raste,
- kupci imaju više “viška novaca”, pa ga mogu potrošiti na hobi,
- kolekcionari su spremni natjecati se oko određenih predmeta i platiti više,
- prodavatelji u toj situaciji imaju prednost.
Međutim, kada ekonomija slabi, situacija se mijenja – kupci imaju manje budžete, postaju oprezniji, potražnja se smanjuje, a prodavatelji su prisiljeni spuštati cijene kako bi uopće našli nekoga da kupi to što imaju. U takvim uvjetima, prosječna tržišna cijena postaje manje relevantna jer jednostavno nema dovoljno kupaca koji su spremni platiti tu cijenu. U takvim situacijama vrlo je simptomatična izjava mnogih kupaca (kolekcionara) koji jednostavno kažu: “Znam ja da to vrijedi toliko i toliko, ali ja jednostavno nemam novaca da to kupim.”.
Očekivanja i realnost
Česta situacija na tržištu je da prodavatelji smatraju kako su ponude potencijalnih kupaca preniske, dok kupci redovito smatraju da su tražene cijene previsoke. Ovo stvara nesklad između želja i realnosti. Ključ uspješne prodaje i kupnje je objektivnost – sagledati realno stanje tržišta, prilagoditi očekivanja i pronaći balans između želja i realnosti.
Za svakog prodavatelja i kupca je važno biti racionalan i objektivno sagledavati okolnosti u kojima se nalazi, a najviše im u tome mogu pomoći ljudi koji dobro poznaju kako funkcionira tržište, kakvo je trenutno stanje i koliko realno novaca mogu dobiti za to što imaju i žele prodati.
Podijelite s drugima: